9. svibnja 2023. godine u Hrvatskoj je održano svečano polaganje vijenaca na spomen bitke u Batini, gdje je pokopano oko 1300 crvenoarmejaca poginulih tijekom oslobađanja Jugoslavije.
Spomenik pobjede ponosno stoji na visokom brijegu Dunava (340 km od Zagreba) na granici sa Srbijom.
Bitka kod Batine odvijala se pod vodstvom zapovjednika Treće ukrajinske fronte maršala Fjodora Ivanoviča Tolbuhina, Narodnooslobodilačke vojske i partizanskih odreda Jugoslavije (NOVJ) pod vodstvom zapovjednika Glavnog stožera Koste Nađa. Batinska bitka ili Batinska operacija jedna je od bitaka Drugog svjetskog rata, koja je trajala od 11. do 29. studenoga 1944. kod sela Batina u Baranji, na desnoj visokoj obali Dunava između jedinica Crvene armije, Narodnooslobodilačke vojske i partizanskih odreda Jugoslavije (NOVJ) s jedne strane i dijelovi njemačkog Wehrmachta i njegovih saveznika s druge strane. Prema mnogim ocjenama vojnih povjesničara, ovo je najveća bitka po broju snaga sudionika i strateškom značaju tijekom cijelog Drugog svjetskog rata na tlu Jugoslavije. Pobjeda u ovoj bitci otvorila je put daljnjem napredovanju jedinica Crvene armije za oslobađanje Beča i Budimpešte.
Memorijalni kompleks “Batinska bitka” obuhvaća veličanstveni spomenik Batinskoj bitki, djelo istaknutog jugoslavenskog (hrvatskog) kipara Antuna Augustinčića. Spomenik se zove “Pobjeda”. Na postolju od bijelog kamena ispred stele uklesane su riječi: “ZA PALU DJEVOJKU HEROJSKE CRVENE ARMIJE – NARODE JUGOSLAVIJE MCMXLVII” – Na vrhu stele, u nebo sežući, nalazi se skulptura žene sa strojnicom u ruci spuštenom uz tijelo – ovo je prototip ruske medicinske sestre Julije, koja je spasila mnoge živote vojnika prilikom prelaska Dunava, kada se prva bacila u vode ledenog Dunava , obavljajući svoju vojnu dužnost kao vojna bolničarka u toj istinski krvavoj bitci, kada su valovi rijeke po pričama posljednjih živućih svjedoka u selu Batina postali krvavocrveni. U ovoj bici na oltar pobjede živote je položilo 1237 vojnika i oficira Crvene armije i 648 boraca i partizana Jugoslavije. Na polaganje vijenaca u ovo malo selo velike prošlosti stiglo je stotinjak sudionika iz Hrvatske i Srbije.
Događaju su prisustvovali ruski sunarodnjaci, srednjoškolci koji uče ruski jezik, koji su održali akciju “Georgijevska vrpca”.
Vijence su položili zamjenik predsjednika s izaslanstvom članova Saveza antifašista Republike Hrvatske, veleposlanik i vojni ataše Veleposlanstva Ruske Federacije u Republici Hrvatskoj, generalni konzul Republike Srbije, zamjenik predsjednika KSORS-a Hrvatske s izaslanstvom sunarodnjaka, predsjednik Zajednice srpskih općina i brojnih društava antifašista sela Batina, gradova Vukovara, Belog Manastira, Osijeka, Zagreba, Čakovca (Hrvatska) i grada Sombor (Srbija).
Duboki naklon poginulim Ratnicima u ime mira u Europi i na planeti Zemlji!
Obilježavanje Dana pobjede nad fašizmom
